Skriveni svjetovi matematike

 

Prije nekoliko sedmica u FTWeekend Magazine objavljen je jako dobar tekst o kineskom elitnom sistemu obrazovanja. Autorica teksta je Zijing Wu, koja je dobro upoznata s kineskom scenom, a ovaj tekst je privukao pažnju budući da govori o samoj kineskoj ideji o stvaranju generacije talenata, koji će svojim znanjem obogatiti kinesko društvo. Ovo je tekst prije svega o jednom sistemu obrazovanja i kao takav je vrlo vrijedan. Priča počinje sa Stacey Tang, menadžericom jedne farmaceutske firme u Pekingu čiji je petnaestogodišnji sin izabran da pohađa srednju školu koja pripada mreži elitnih srednjih škola fokusiranih na selekciji i odabiru 100.000 kineske djece svake godine koji odlaze u škole čiji je primarni fokus na znanosti. Godinama već postoji mreža „časova za genije“, koja fokus stavlja na nadarene učenike koji se spremaju za međunarodna takmičenja iz matematike, fizike, hemije, biologije, i informatike. To je tih pet oblasti na koje je ova obrazovna mreža fokusirana. Nju je prošla i Stacey Tang, što ju je odvelo iz jugozapadne Kine u Peking, gdje je završila istoimeni univerzitet. Ljudi koji stoje iza ByteDance, Taobao i PDD ili super app-a za dostavu hrane Meituan su svi prošli ovaj put edukacije „časova za genije“. Desetine hiljada djece, gaokao, kako se nazivaju talentovani tinejdžeri u dobi od 16 do 18 godina prolaze poseban intenzivni period edukacije čime sebi obezbjeđuju mjesta na prestižnim kineskim univerzitetima - Tsinghua i Snaghai Jiao Tong. To su djeca koja stoje iza tehnoloških magova DeepSeek i Huawei. Za razliku od nekih drugih kineskih start-upova DeepSeek je doslovno potpuno lokalno izgrađen. Liang Wenfeng, osnivač DeepSeeka je govorio upravo o tome kako je ponosan na lokalni bazen talenata što je ujedno kineski cilj. Urušiti mit o Kini koja „kopira“. No, timovi u DeepSeeku su mahom prošli put „časova za genije“, potom spomenute univerzitete, te su bili osvajači brojnih međunarodnih medalja u području znanosti. Kina ima državni projekt koji je fokusiran na razvijanju znanosti koja se smatra polaznom tačkom za nacionalni progres.

Primjer u kojem pravcu bi trebala djelovati država

Skriveni svjetovi matematike

Moramo li kazati koliko je nama u IIN Preporod bilo drago vidjeti kako je Gazi Husrev-begova biblioteka dala svoj doprinos projektu „Volim matematiku”. Jedan od važnijih predmeta koji spada u kineski državni projekt razvijanja mladih talenata je upravo matematika. O njenoj bitnosti je suvišno i govoriti, no u našem društvu nam nedostaje osjećaja za kulturu matematike i promovisanja dobrih matematičara. Udruženje matematičara KS i Odsjek za matematičke i kompjuterske nauke Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA i ove godine, 27. marta, obilježili su Međunarodni dan matematike organizacijom naučno-popularnog projekta „Volim matematiku“, koji se tradicionalno održava pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke (FMON). Centralni događaj upriličen je na Prirodno-matematičkom fakultetu, a okupio je učenike, nastavnike, istraživače, univerzitetske profesore i brojne ljubitelje matematike prenosi GHB medresa. U okviru ovogodišnje teme „Matematičko naslijeđe BiH”, Fatima Tinjak, uposlenica Gazi Husrev-begove biblioteke u Odjeljenju specijalnih zbirki, predstavila je rad „Skriveni svjetovi matematike – rukopisi u fondu Gazi Husrev begove biblioteke”. Kroz pregled najstarijih djela iz oblasti aritmetike, algebre i geometrije, istaknuta je važnost rukopisne građe za razumijevanje razvoja matematičkog znanja u Bosni i Hercegovini, te uloga Gazi Husrev-begove biblioteke kao čuvara naučnog naslijeđa.

Popularizacija matematike

Organizatori navode da je cilj projekta popularizacija matematike, ali i jačanje svijesti o njenoj prisutnosti u svakodnevnom životu, umjetnosti, tehnologiji i drugim oblastima savremenog društva. Ovogodišnji projekt realizovan je uz partnersku podršku Univerziteta u Sarajevu, Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerzitetskog tele-informatičkog centra (UTIC) i Udruženja matematičara Zeničko-dobojskog kantona i to dodatno raduje. Veoma je važno da matematika bude projekt „odozgo“, tj. institucionalno prepoznat kao strateški projekt razvoja mladih genija. U eri kojom dominiraju vještačka inteligencija i algoritamsko odlučivanje, matematika prestaje biti samo školski predmet, što vidimo na primjeru teksta Zijing Wu. Znanost, a unutar nje matematika je jedan od ključnih stubova nacionalnog razvoja i ekonomskog suvereniteta. Države koje matematiku postave u središte svoje razvojne strategije ne ulažu samo u obrazovanje, već u direktnu sposobnost nacije da diktira tehnološke trendove, ili ovisno o veličini svog talentovanog bazena barem stvori preduvjete za razvoj nekih lokalnih dobrih priča, umjesto da se intenzivno bude samo pasivni konzument. Kao univerzalni jezik inovacija, napredna matematika je temelj za razvoj kritičnih sektora. Moderno društvo više ne počiva isključivo na sirovinama, već na "sirovom" intelektualnom kapitalu koji omogućuje modeliranje kompleksnih sistema. Strateško ulaganje u matematičku pismenost stoga nije luksuz, već imperativ preživljavanja u globalnoj tehnološkoj utrci, gdje analitički kapacitet građana izravno korelira s BDP-om i otpornošću države na izazove budućnosti.

Lokalno matematičko naslijeđe

U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se značajan broj djela iz matematike. Jedno od takvih djela je napisao Abu al-Mahasin al-Horasani (u. 1340) pod naslovom Muhtasar fi 'ilm al-hisab. U ovom rukopisu se govori o definiranju matematike, osnovnim računskim operacijama. Kako navodi Mustafa Jahić u odličnoj knjizi „Trajnost islamskog naslijeđa: rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke“, posebno interesantan je jedan kodeks u biblioteci koji sačinjava sedam matematičkih djela među kojima su četiri djela napisana na arapskom jeziku perom Abu al-Abbasa al-Maqdisija (u. 1412). To su djela u kojima se govori o vrstama, oblicima i poretku brojeva, aritmetičkim operacijama i razlomcima, o proporcionalnim i uporednim brojevima. Jedan rukopis naslova al-Muqni' fi al-gabr wa al-muqabala je napisano u stihu a bavi se algebrom i jednačinama. U samom naslovu ovog djela govori se o samodovoljnom znanju koje se tiče algebre i jednačina. Kroz tradicionalni segment naslijeđa stihovanog prenošenja matematičkog znanja može se crpiti simbolika o svjesnosti važnosti matematike i znanstvenih disciplina koje se prenose humanističkim žanrom poezije. Tu se spajaju humanistika i znanost i zbog toga je također veoma bitno upućivati na ova djela jer upravo ona mogu danas postaviti neke upute o balansiranom odnosu društvenih i znanstvenih disciplina, a što se često dovodi pod znak pitanja. U biblioteci se nalazi i djelo Hulasa al-hisab, također pisano na arapskom jeziku a djelo je ruku Bahauddina al-Amilija (u. 1622). On je bio teolog ali i matematičar, što opet potcrtava jedan kulturuloški fenomen gdje se u jednoj ličnosti spajaju vjersko i znanstveno, a da ni jedno ni drugo ne pati ili nečim biva uskraćeno. On u ovom djelu govori o računskim radnjama s cjelovitim brojevima i geometriji. Ovo djelo je često komentarisano pa nekoliko komentara postoji i u GHB. Ovo su samo neki rukopisi koji cjelokupno sažimaju jednu važnu kulturu o kojoj je neophodno više govoriti, te razvijati popularnost onih koji se bave matematikom.

#BILJEŠKA

„Vjerovatno se već bavite matematikom iako je možda ne zovete tako. Matematika je utkana u način kako razmišljamo“, Jordan Ellenberg, How Not To Be Wrong: The Power of Mathematical Thinking