nedjelja, 5. svibnja 2013.



Šesto poglavlje

Prevedeni tekstovi

Ukoliko osmotrimo cjelokupnu aktivnost prevođenja na arapski jezik tokom srednjeg vijeka, tj. od prvih arapskih osvajanja pa sve do misaone renesanse koja se desila u devetom i desetom stoljeću, ili ako pogledamo školu Ḥunayn ibn  Isḥāqa možemo primijetiti jedan slijed koji povezan sa prirodom onih tekstova koji su birani za prevođenje. Sigurno je da smo spoznali razvoj, konkretizovan između direktnih ciljeva prvih vladara, koji su ih vodili tome da administrativne i ekonomske dokumente arabiziraju, i njihove težnje za prirodnim naukama , i tokom perioda čuvara naučnika, al-Maʼmūna, za čije vrijeme je prevedena većina Aristotelovih djela. 

Ostaje takođe činjenica da je ovaj veliki prevodilački pokret u najvećoj mjeri zanemario grčku književnost, s obzirom da je ona najmanje obrađivana, ako se uzmu u obzir druga djela koja su se bavila drugom problematikom, a koja su bila na grčkom jeziku. 

Prijevodi filozofskih i medicinskih tekstova, naprimjer, u okviru programa studija, koja su se obavljala u ovim oblastima, predstavljaju običaje koji su bili prisutni u sirskim samostanima, aleksandrijskoj školi i u medicinskoj školi u Gundišapuru, tako da nije postojala potreba za prevođenjem  grčkih književnih tekstova, a  s druge strane i potpuno razumljivo, antička arapska poezija je ostala egzemplar uz svoje posebne kulturne i civilizacijske odlike uprkos tome što su strani utjecaji , a posebno perzijski, doveli do nekih promjena na nivou izabira motiva, kao što je bio slučaj sa vinskom poezijom. A kada je u pitanju proza tu je dominirao perzijski utjecaj, koji je davao inspiraciju, iako je forma ostala arapska, međutim, promijenio se sadržaj, budući da su se djela na perzijskom jeziku prevodila na arapski. U suštini, Perzijanci su konkurisali Arapima koristeći upravo njihovo vlastito oružje, a to je arapski jezik. 

Takođe, ne možemo u potpunosti da napravimo otklon prema grčkoj književnosti budući da se ona pojavljuje u formi odlomaka u izrekama i sentencijama pripisivanim mudracima iz antičkog perioda, a koje su objedinjene u djelima arapske književnosti. Dimitri Guta u svojoj studiji  o arapsko-grčkim poslovicama ukazuje na to da je na arapski jezik prevođena književnost koja je između folklora i narodnih sentencija, te takođe klasični tekstovi koje nalazimo u arapskim književnim djelima u vrijeme škole Ḥunayn ibn Isḥāqa, i ova vrsta književnosti je bila mnogo cijenjena , jer je ona u isto vrijeme kod Arabljana bila zabavna, odgojna i jednostavna, i oni su koristili ovaj književni žanr sve do prije objave Qur'ana. 

Ḥunayn je ostavio jednu manju knjigu Okupljanje filozofa u Kući mudrosti   , a to je djelo o izrekama i moralnim sentencijama grčkih filozofa, koje su prevedene na arapski jezik. Većinu ovih izreka nalazimo u sljedećim djelima:

- Al-Kalimu al-rūḥānī min al-ḥikam al-yūnānī: Ibn Hindū (umro 1019. ili 1029.), a to je prijevod grčkih izreka i poezije.
- Ṣīwān al-ḥikma: Abū Sulaymān al-Siğistānī (umro nakon 978.) 
- Al-'Imtā' wa al-mʼuānasa: al-Tawḥīdī (umro 1023.), a autor ovog djela prenosi imaginarne dijaloge o superiornosti jedne kulture nad drugom. 
- Al-Ḥikam al-hālida: Ibn Miskawayh (umro 1030.).
- Muhtār al-ḥikam: Mubaššir ibn Fātik. To je knjiga s kraja jedanaestog stoljeća, koja obrađuje filozofiju, i obimni diio izreka koje se pripisuju antičkim Grcima poput Homera. Autor tvrdi da je sabrao ove izreke od grčkih filozofa putem prijevoda koji su zagubljeni. 
- Al-Malal wa al-Niḥal: al-Šahrastānī (1076-1153), koji je bio vođen prethodnom knjigom, i on u ovom djelu nudi preglede filozofije i njihovim teorija.

Na ovu vrstu izreka nailazimo takođe u djelima kasnijih autora i historičara, i takođe ih nalazimo u sklopu književnih djela iz vremena Ḥunayn ibn Isḥāqa i njegove škole, poput djela Kitāb al-Ḥayawān, i Kitāb al-bayān wa al-tabyīn Ğāḥiẓa (776-869) i u djelu 'Uyūn al-ahbār Ibn Qutayba (828-889). 

Ovi autori su radili na procesu konstruiranja arapske kulture u skladu sa govorom Ğamāluddīn ibn Šayha u njegovom djelu Fann ši'ar al-ğāhilī. 

On tvrdi da je dio Ilijade na arapski jezik preveo Teofil ibn Toma al-Rahāwī (umro 785.), a koji je radio kao zvjezdar na palati halīfe al-Mahdiya, koji je naslijedio al-Maʼmūna i koji je vladao od 775. do 785. Historičari kazuju da je Ḥunayn poznavao Homerovo književno stvaralaštvo. U tome nema nikakva pretjerivanja, jer je Ḥunayn posjećivao Grčku i Aleksandriju kako bi naučio grčki jezik, a Ibn Abī 'Uṣayba'a prenosi da je Ḥunayn na jednom sijelu citirao Homera. 

Ḥunaynova škola je posebno prevodila djela iz filozofije i medicine. A kada je u pitanju Aristotelova Poetika , pa ona je prevedena u desetom stoljeću, a preveo ju je Matā ibn Yūnūs. Astronomija je takođe zauzimala posebno mjesto , pa smatramo da je korisno, shodno mogućnosti, detaljno navesti prijevode koje je obavila ova škola uprkos tome što je većina tih naslova spomenuta u prethodnim poglavljima. 

  
U velikoj mjeri smo se oslanjali na al-Fihrist Ibn al-Nadīma radi ovog pobrojavanja; a kada su u pitanju filozofska djela koristili smo al-Badawiyawa istraživanja. A kada su u pitanju djela iz oblasti medicine i Ḥunaynov Traktat u osnovi smo se koristili djelima M. Majerhofa. I nećemo ukazivati na to da li su Ḥunaynovi prijevodi na sirski bili modifikovani prijevodi ranijih sirskih prijevoda ili ne, i to s ciljem pojednostavljenja.


a) Filozofska djela:

Korisno je da potvrdimo da upotreba termina filozofska  u ovom slučaju dolazi više u svom širem značenju, a manje u užem, i zbog toga smo pod ovim naslovom objedinili djela iz stilistike i metafizike. 

a) Aristotel:

Ḥunaynova škola je sa grčkog i sirskog jezika prevodila sljedeća djela:

- Organon (Logika); koji obuhvata: Pojmove: na arapski jezik ovo djelo je preveo Isḥāq ibn Ḥunayn. Ibn al-Nadīm smatra da je možda Ḥunayn prevodilac arapskog prijepisa Pojmova. Međutim, arapski prijepis koji se nalazi u okviru rukopisa pod rednim brojem 2346 u odjelu za arapski jezik u Nacionalnoj biblioteci (u Parisu) se pripisuje Isḥāq ibn Ḥunaynu. 

Nakladničar Ibn al-Siwār ukazuje na sirski prijevod  ovog djela , a kojeg je preveo Ḥunayn. Ovaj problem se veže za harmoničnu metodološku uređenost Ḥunaynove škole, u okviru koje je Ḥunaynova uloga bila prevođenje na sirski jezik, budući da su njegovi učenici i asistenti prevodili sa sirskog na arapski jezik. Treba spomenuti da je Isḥāq prevodio isključivo djela iz oblasti filozofije:

-   Al-Amākin (Toponimi): Arapski prijevod je sačinio Abū 'Uṯmān al-Dimašqī, i to prvih sedam knjiga, a Ibrāhīm ibn 'Abdullah je preveo osmu knjigu, prevodeći sa sirskog prijevoda Isḥāqa ibn Ḥunayna. 
- Al-Taḥlīlāt al-ūlā: Ovo djelo je sa sirskog parcijalno preveo Ḥunayn, a na arapski al-Tadārī (Teodor). 
- Al-Taḥlīlāt al-ṯāniya: Na sirski jezik ovo djelo  je preveo Ḥunayn ibn Isḥāq ( arapski prijepis je ponudio Abū Bašar, a kasnije Matā ibn Yūnus).
- Al-Taʼwīl: Sirski prijevod je sačinio Ḥunayn , a arapski prijevod Isḥāq. 
- Al-Fīzīyāʼ: Arapski prijevod je sačinio Isḥāq.
- Fī al-samāʼ: Ovo djelo je preveo Yāḥyā ibn al-Baṭrīq , a prepravio ga je Ḥunayn. 
- Al-Nušūd wa al-Fasād: Sa grčkog jezika na sirski ga je preveo Ḥunayn , a sa sirskog na arapski Isḥāq i al-Dimašqī. 
- Fī al-Rūḥ: ( uz komentar Timistiosa, a arapski prijevod je ponudio Isḥāq.) 
- Mā warāʼ al-ṭabī': Prijevod je sačinio Isḥāq. 

1- Platon:

- Al-Ḥiwārāt.
- Al-Qawānīn: Prijevod je Ḥunaynov, a poslije je ovo djelo preveo Yaḥyā ibn ādī.
- Al-Safsṭāiyyūn: Prijevod je Isḥāqov.
- Falsafa al-Tabī': Ovo djelo je preveo Ḥunayn a ono je bila prepravka Ibn Baṭrīqova prijevoda, a potom ga je preveo Yaḥyā ibn ādī, koji je pregledao ovaj Ḥunaynov prijevod.
- Al-Ğumhūriya: Prijevod je sačinio Ḥunayn.
Al-Badawī smatra da rukopisi ovih prijevoda nisu sačuvani. 

2- Bruklus:

- Fī abadiya al-ālam: Prijevod ovog djela je sačinio Isḥāq: Prvih devet argumenata.
- Kitāb al-'ilal: Arapski prijevod je sačinio Ḥunayn. Pogledati al-Badawiyawe studije oko osnova ovih prijevoda. 

3- Borfil:

Izagor: ( Uvod u pojmove Aristotela) , a ovo djelo je preveo Abū 'Uṯmān al-Dimašqi. 

b) Znastvena djela:

- 'Anāṣir Iqlīdis (Euklidovi elementi): Ovo djelo je preveo Ḥunayn ,  a pregledao ga je Sābit ibn Qurra. 
- Almagesta Ptolomeja: Ovo djelo je preveo Ḥunayn ibn Isḥāq , a pregledao ga je Sābit, i druga manje bitna djela. 

c) Djela iz oblasti medicine: Djela Hipokrata i Galijanosa.

Ovaj dio se ne odnosi samo na Galijanosova djela, već i na njegove komentare Hipokratovih djela. 

- Kitāb al-ṭabaqāt fī al-ṭibb: I na sirski i na arapski ovo djelo je preveo Ḥunayn. 
- Taqāna al-šifā: I na sirski i na arapski ovo djelo je preveo Ḥunayn.
- Al-Nabḍ: I na sirski i na arapski ovo djelo je preveo Ḥunayn.
- Risāla ilā Glūkūn: I na sirski i na arapski ovo djelo je preveo Ḥunayn.
- Al-Iẓām: I na sirski i na arapski ovo djelo je preveo Ḥunayn.
- Al-Maqālāt ḥawla al-'aḍalāt wa al-'aṣāb wa al-ʼaw'iya: Ovo djelo je na arapski jezik preveo Ḥubayš. 
- Al-Maqāla ḥawla al-'anāṣir wifāqā li Abqarāṭ: Ovo djelo je na sirski i arapski jezik preveo Ḥubayš.
- Al-Maqāla ḥawla al-amziğa:  Ovo djelo je preveo Ḥunayn i na sirski i na arapski jezik.
- Al-Quwā al-ṭabī'iya: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn , i takođe je preveo na arapski jezik prvi tekst ove poslanice.
- Al-'Ilal wa al-ẓawāhir: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski Ḥubayš. 
- Al-ʼA'aḍā' al-dāhiliya: Ovo djelo je preveo Ḥunayn i na sirski i na arapski jezik.
- 'Anwā' al-ḥumā: Ovo djelo je preveo Ḥunayn i na sirski i na arapski jezik.
- Al-Haḏayān: Ḥunayn je pregledao Sergiosov prijevod ovog djela na sirski jezik , a na arapski ga je preveo Ḥubayš. 
- Ṭarīqa al-šifā:  Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski Ḥubayš. Tu je i nekoliko prijevoda traktata o disekciji: sirski prijevod je djelo Ayyūba al-Rahāwiya, a ovaj prijevod je pregledao Ḥunayn, da bi ga potom na arapski preveo Ḥubayš.
- Al-Ragāmī wa al-riʼatān: Ovo djelo je na arapski jezik preveo Asṭafān ibn Bāsīl. Prijevod je pregledao Ḥunayn, a na sirski ga je preveo Ḥubayš, a za izvor je koristio arapski prijevod. 
- Amrāḍ al-tanaffus: Arapski prijevod je sačinio Asṭafan ibn Bāsīl, a pregledao ga je Ḥunayn. 
- Al-Ṣawt:  Ovo djelo je preveo Ḥunayn.
- Al-Waẓīfa al-'aḍaliyya: Sirski prijevod je sačinio Ḥunayn, a arapski Asṭafan. Arapski prijevod je pregledao Ḥunayn i to na osnovu grčkog orginala.
- Ahamiyya al-nabḍ: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a arapski prijevod je ponudio Ḥubayš.
- Al-Waẓīfa al-tanaffusiyya:  Sirski i arapski prijevod je sačinio Ḥunayn, a takođe ovo djelo na arapski jezik je preveo Asṭafan. 
- Al-dawra al-damawiyya: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo 'Isā ibn Yaḥyā. 
- Quwwa al-mushilāt: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo 'Isā.
- Al-'ādāt: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš. 
- Al-ārāʼ li Abqarāṭ wa Aflaṭūn: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- Al-Ḥarakāt: Sirski i arapski prijevod je uradio Ḥunayn.
- Al-Šamm: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Isḥāq.
- Istihdām 'aḍāʼ al-ğism: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš. 
- Al-Takwīn al-afḍal li al-ğism: Sirski i arapski prijevod je uradio Ḥunayn.
- Al-Ḥāla al-ğayyida li al-ğism: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- Al-Mazāğ al-šāḏ: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn.
- Al-Adawiya al-basīṭa: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- Marāḥil al-maraḍ: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo 'Isā ibn 'Alī.
- Al-Amziğa al-haṣaba: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Asṭafān ibn Bāsīl.
- Al-awrām: Na arapski jezik ovo djelo su preveli Ibrāhīm ibn al-Ṣult i Ḥubayš. 
- Asbāb al-amrāḍ: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- Furū' al-ṭibb al-muhtalifa: Jedan dio ovog djela na Sirski je preveo Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Isḥāq. 
- Al-Maniyy: Sirski i arapski prijevod je uradio Ḥunayn.
- Al-Wilāda fī al-šahr al-sābi': Sirski i arapski prijevod je uradio Ḥunayn.
- Al-Mizāğ al-sawdāwī: Arapski prijevod je sačinio Asṭafān. 
- Al-Ḥamayāt:  Sirski  prijevod je uradio Ḥunayn.
- Ihtilāf al-tanaffus: Prijevod je  Ḥunaynov, i to korekcija prethodnog sirskog prijevoda.
- Nuqāṭ hāṣṣa min al-madhal ilā al-m'arifa: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo 'Isā ibn Yaḥyā.
- Al-Nazīf: Ovo djelo na sirski jezik je preveo Sergios, a parcijalni prijevod na arapski su ponudili Asṭafān i 'Isā.
- Al-Ḍ'af: Arapski prijevod je Asṭafāna, a pregledao ga je Ḥunayn. Sirski prijevod je Ḥunaynov, a u to vrijeme na arapski ga je preveo i 'Isā.
- Šāb muṣāb bi al-ṣara'i: Sirski i arapski prijevod ovog djela je ponudio Ibrāhīm ibn al-Ṣult.
- Faḍāil al-agḏiya: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- Le Kimos: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski su ga preveli al-Sābit ibn Qurra i Ḥubayš.
- Al-adawiya sahla al-manāl: Na sirski ga je preveo Ḥunayn.
- Mu'ālağa al-amrāḍ al-ḥādda wifāqā li Abqarāṭ: Sirski i arapski prijevod nam je ponudio Ḥubayš.
- Al-agḏiya al-murakkaba: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo takođe Ḥunayn.
- Al-'ilāğāt al-munāsiba li al-'amrāḍ: Ovo djelo uz pomoć Ḥunayna na sirski jezik je preveo Yūḥanā ibn Bahtīšū' , a na arapski ga je preveo 'Isā ibn Yaḥyā.
- Al-'ilāğāt: Ovo djelo na arapski jezik je preveo 'Isā.
- Fann al-muḥāfaẓa 'alā al-ṣiḥḥa: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski su ga  preveli Isḥāq i Ḥubayš. 
- Maqāla Thrasybulus: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš, a  Isḥāq je izvršio korekturu drugog prijepisa.





Galijanosovi komentari Hipokratovih djela:

- Al-Qasam: Sirski prijevod je uradio Ḥunayn, a na arapski su ga  preveli Isḥāq i Ḥubayš. 
- Ğawāmi' al-kalima: I sirski i arapski prijevod je sačinio Ḥunayn. 
- Al-kusūr: Sirski prijevod je Ḥunaynov, a on je ujedo preveo najvažnije Hipokratove govore. I na arapski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn. 
- Al-Tawaqqu'āt (al-Madhal ilā al-m'arifa): Ovo djelo na sirski jezik je preveo Ḥunayn, a i zbog njegove važnosti on ga je preveo i na arapski. A Galijanosov komentar je preveo Ḥubayš. 
- Al-Amrāḍ al-ḥāmma: Prijevod ovog istog teksta i njegov komentar je sačinio Ḥunayn, a na arapski ga je preveo 'Isā ibn Yaḥyā. 
- Al-awbʼia: ( moguće da su dva dijela, prvi i treći, bili osnove). Na sirski ga je preveo Ḥunayn, a na arapski 'Isā.
- Al-Ṭibā'a: Prijevod je djelo Ḥunayn (integralni tekst i komentar) a prijevod na arapski je sačinio  'Isā ibn Yaḥyā.
- 'Iyāda al-Ṭabīb: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik i sačinio je rezime ovoga djela, a na arapski ga je preveo Ḥubayš. 
- Al-Hawāʼ wa al-māʼ wa al-makān: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a arapski prijevod Hipokratovih govora je takođe uradio Ḥunayn, a Galijanosov komentar je preveo Ḥubayš. 
- Ṭabī'a al-ğanīn: Najvažnije iz ovog djela na arapski jezik je preveo Ḥunayn. 
- Al- Ṭabī'a al-bašariya: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski jezik prijevod najvažnijeg iz ove knjige je djelo Ḥunayna, a kada je u pitanju komentar, pa to je preveo Ḥubayš. 
- Al-Ṭabīb al-ğayyid yağib an yakūn faylusūf: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski su ga preveli Ḥubayš i 'Isā ibn Yaḥyā. 
- Kutub Abqarāṭ al-aṣliya wa al-kutub al-muzayyafa: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Isḥāq.
- Ḥawla al-tasğī'a 'alā dirāsa al-ṭibb:  Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.



Knjige za koje Ḥunayn kaže da ih Galiyan nije spominjao: 

- Faḥṣ afḍal al-aṭibbāʼ: Ovo djelo na sirski i arapski jezik je preveo Ḥunayn.
- Al-Mu'ataqadāt wifāqā li al-naḏar: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Isḥāq, a na arapski jezik su ga preveli Sābit ibn Qurra i 'Isā ibn Yaḥyā, a taj rad je pregledao Ḥunayn. 
- Al-Muṣṭalaḥāt al-ṭibbiyya: Na sirski jezik ovo djelo je preveo Ḥunayn, a na arapski ( prvi odlomak)  je preveo Ḥubayš. 
- Al-Burhana: Parcijalan prijevod ovog djela na sirski jezik je ponudio Ḥunayn, a isto tako parcijalan prijevod na arapski jezik je djelo Ḥubayša. 
- Kayfa y'arif al-marʼ 'uyūbahū al-hāṣṣa: Na sirski jezik ovo djelo su preveli Ḥunayn i Tūmā. 
Ḥunayn je pregledao dio koji je preveo Tūmā, i modificirao ga je. 
- Al-Ahlāq: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik, a na arapski ga je preveo Ḥubayš. 
- Al-Manhūliyā: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- Al-Ṭarīqa al-latī yastaṭī'u afḍalunā an yanāla bi wāsiṭatihā min 'aduwwih: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik, a na arapski su ga preveli Ḥunayn i Ḥubayš.
- Al-Maqāla ḥawla mā kataba Aflaṭūn ḥawla al-ṭibb fī Le Timee: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.
- 'Alāqa quwwa al-ahlāq bi al-mazāğ: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik, a na arapski ga je preveo Ḥubayš.  Asṭafān ibn Bāsīl je na osnovu integralnog teksta na grčkom jeziku pregledao ovaj prijevod. 
- ṯibāt al-muḥarrak al-awwal: Ovo djelu na arapski jezik su preveli Ḥunayn, Isḥāq i 'Isā. 
- Al-Madhal ilā al-manṭiq: Ḥunayn je ovo djelo preveo na sirski jezik, a na arapski ga je preveo Ḥubayš uz korekcije koje je sačinio Ḥunayn. 


Ovaj pregled, koji je naravno vrlo manjkav, ukazuje da je Ḥunaynova škola u mnogome prevodila djela iz oblasti medicine, a nije s gorega ni da ukažemo na međusobni odnos koji se pojavio između dvije grane, kao što su to medicina i filozofija. Galijanos je rekao: '' Dobar ljekar mora biti filozof.'' Pitagora (540. p.n.e.), je rekao: '' Filozofija je duhovna medicina.'' 

Obim prijevoda znanstvene prirode u okviru Ḥunaynove škole nam omogućava da uporedimo međusobnu povezanost koja vlada među prijevodima znanstvene prirode i prijevoda književne produkcije. Ako prijevodi tekstova književne produkcije općenito uživaju veću produkciju u odnosu na prijevode znanstvene prirode , i to zbog njihove sadržine, jer ona su upućena većem broju čitateljstva, pa onda su prijevodi znanstvene prirode ostali brojniji sa strane količinskog aspekta, uprkos tome što je njihova produkcija i publicitet mnogo manji, jer se ova vrsta tekstova obraća tačno određenom čitateljstvu. 

Vidjeli smo da je izbor prijevoda bio rukovođen htijenjem vladara i njihove svite učenjaka i enciklopedista a povodi su bili raznoliki. Treba takođe kazati da je prevodilačka aktivnost predstavljala jedan dio potpunog kulturnog kretanja te epohe, i da su brojni prijevodi na arapski jezik prethodno bili prevedeni na sirski jezik, i da su se izučavali u okviru Alekesandrijske škole ili u kršćanskim samostanima na Istoku. 

I na ovaj način su se Arapi upoznali sa Aristotelom i njegovim komentatorima ( rekao je al-Dimašqī: prvo stoljeće prije nove ere: Aleksandar Afrodizijski 300. p.n.e.; Temistije 4. st. p.n.e.; Jovan Filopon i Simplicije iz 6. st.p.n.e.) i to putem sirskih prijevoda, posebno knjige o Aristotelovoj logici. Arapi nisu poznavali sav opus Aristotelovih djela,  već su se njima upoznavali postepeno. 

Kada su u pitanju Galijanosova djela, pa ona su se proučavala u okviru Aleksandrijske škole. Važan dio Hipokratovih i Galijanosovih djela je preveo na sirski jezik Hosergeos Recena u šestom stoljeću, a Ḥunayn je pregledao njegove prijevode. Moguće da je stalno prevođenje na arapski jezik predstavljalo odanost grčkoj kulturnoj baštini, ne putem konzervativne metode, već podvrgavanjem prijevoda analizama i studijama. Dr. Arnaldez će kazati: '' (...) Nije filozofija izrodila prijevode i komentare, štavišta, ona je rođena iz ovih prijevoda i komentara.''  

d) Izabir tekstova: 

Glavnu ulogu na ovom polju su imali vladari. Da nije bilo uglavnom njihovog entuzijazma, i političke zainteresiranosti koja je prethodila naučnom istraživanju prevodilački angažman se ne bi susreo sa ovakvom aktivnošću uprkos tome što Ḥunayn i njegova škola nisu prevodili samo zbog potražnje ovoga ili onoga vladara, već radi drugih učenjaka ili uglednih ljudi koji su bili na dvoru svejedno da li se radilo o prevođenju na sirski ili arapski jezik. 

Uloga vladara se ogledala na sljedeća dva nivoa: želja za arabiziranjem nove imperije, te zbog interesa i ličnih koristi samih vladara. 

1) Želja za arabiziranjem:

Posao koji su započeli prvi vladari radi arabizacije osvojenih zemalja, uz čuvanje već postojeće strukture, se ogledao na polju prevođenja administrativnih dokumenata na arapski jezik. I na ovaj način je sačuvana struktura stare bizantijske imperije , koja je postepeno uokvirena u novi sistem. 

Uprkos tome, ova želja za arabiziranjem nije se samo ograničavala na naredbi da arapski jezik bude zvanični jezik, štaviše, ona je arapski jezik učinila jezikom nauke, a jezik objave Kur'ana se nije samo ograničio na vjersko djelovanje, već je na taj jezik preveden veliki zbornik poznatih grčkih naučnih i filozofskih djela. Na ovaj način je arapski jezik nakon što je bio obogaćen ovim stranim elementima postao jezikom kojim su se analizirali i komentarisali grčki tekstovi, nakon što su direktno prevođeni sa izvornika ili podsredstvom sirskih prijevoda. 

2) Lične koristi:

Važno je spomenuti da je interesovanje vladara za ovu ili onu nauku potaknulo prevođenja različitih naučnih djela. Također, halifa al-Manṣūr veliku važnost pridavao je astrologiji koju bi koristio pri donošenju političkih odluka. 

Al-Qifṭī prenosi: '' Jednog dana 156. h.g. ( 772.) halīfi al-Manṣūru došao je čovjek iz Indije koji je poznavao astronomsko računanje i sa sobom je nosio knjigu Ḥaraka al-nuğūm   i račune sa numerisanim povijenim krajevima... Al-Manṣūr je naredio da se ova knjiga prevede na arapski jezik i da se sačini jedan prijepis tog djela kojim bi se Arapi koristili tokom studija o kretanju zvijezda. Muḥammad ibn Ibrāhīm al-Fazārī bi određen da prevede ovo djelo, i ono bi prevedeno u djelo koje su astronomi nazvali al-Sanad al-Hind al-kabīr (...).''  

Al-Qifṭī je predstavio al-Manṣūra na sljedeći način:
'' Bio je odličan poznavatelj astronomije , predskazivač inovacija, znan u kretanja zvijezda, i bio je među prvim muslimanim koji su se bavili ovom oblasti u periodu Abasida.'' 

Al-Manṣūr je pisao bizantijskom vladaru tražeći od njega da mu pošalje djela koja se bave astronomijom. Ovaj vladar je takođe bodrio svaki medicinski izum, i u Bagdad je pozvao ljekare iz Gundišapura među kojima je bio Ibn Bahtīšū' kojeg je nazvao Ljekarom dvora.

Tako je i al-Maʼmūn bio poznat po svojoj ljubavi prema nauci. Legende kazuju da je sanjao Aristotela što ga je nagnalo da zatijeva da se knjige iz grčke antike počnu prevoditi na arapski jezik. Ibn al-Nadīm  posmatra ovaj san kao jednim povodom postojanja brojnih filozofskih djela u njegovo vrijeme. Al-Qifṭī je takođe ponovio ovo mišljenje Ibn al-Nadīma. Međutim, Ibn Abī 'Uṣayba' nudi drugo mišljenje o ovom snu, pa prenosi da je al-Maʼmūn rekao da je vidio jednog starca kako sjedi na stolici i priča, a predstavio se kao Aristotel. Nakon što se al-Maʼmūn probudio iz sna pitao je za Aristotela, pa mu je bilo rečeno da je to jedan stari grčki filozof. 

Al-Maʼmūn je podržavao pravac mu'atazila , taj islamski filozofski pravac , koji je rođen u Basri u Iraku, i on je igrao veliku ulogu pri formiranju jednog islamskog filozofskog sustava. Ovaj pravac je radio na tome da se racio uključi u okvire vjerskih ubjeđenja, te da se protiv neprijatelja islama koristi isto oružje kojim se oni koriste. Kazivano je da vjera mora biti nadracionalna, tj. da bude iznad racia, i da racio treba da služi vjeri, i takođe se težilo pomirenju između grčke filozofije i kur'anske objave, te se podstrekivalo prevođenje grčkih filozofskih tekstova i upotreba istih. 

Historiograf al-Mas'ūdī u svom djelu Murūğ al-ḍahab govori o jednom skupu ljekara kod halīfe al-Wāṯiqa (841.-845.). Ovaj tekst fantastično prikazuje atmosferu koja je vladala kod vladara koji su se brinuli o nauci:    

'' U mjeri u kojoj je al-Wāṯiq volio slobodu mišljenja i koliko je poštovao one koji su se bavili naukom u tolikoj mjeri je mrzio jednoličnost i one koji su doprinosili toj atmosferi. Vrlo znatiželjno je pratio razvoj nauke, filozofskih škola, filozofa i pravnika, što antičkih što savremenih. Jednog dana su se na njegovom dvoru sakupili filozofi i ljekari , i u njegovom prisustvu su vodili raspravu o raznim problemima ontološke i metafizičke prirode, te ih je tom prilikom vladar upitao: Želim da znam kako stičemo znanja o medicini i načelima koja se pojavljuju iz okvira ove znanosti? Da li se oslanjamo na osjetila, ili na analogiju ili na običaje? Da li se ranije ova znanost temeljila na oštroumnosti ili suprotno tome, da se ova znanost i njena metodologija zasnivala na usmenim predanjima kako to tvrde brojni tradicionalni filozofi? Ovom skupu je prisustvovao Ibn Bahtīšū' i Ibn Māsawayh, spominje sa da su među prisutnima bili i Ḥunayn ibn Isḥāq i Salmawayh.'' 

Uprkos tome, samo što je al-Mutawakkil došao na vlast 845. tradicionalisti su ponovo došli na scenu i zaustavili su proces prevođenja ovih tekstova. Međutim, u Bagdadu se nije prestalo sa studiranjem već postojećih prijevoda i sa revizijama prijevoda za kojima je postojala potreba. Izdavanje Aristotelove knjige Organon u desetom stoljeću je primjer tih studija. Rekao je al-Mas'ūdī:

''Samo što se al-Mutawakkil prihvatio vlasti sloboda mišljenja, filozofske rasprave, i sve ono do čega je došao racio tokom perioda al-Mu'ataṣama, al-Wāṯiqa i al-Maʼmūna je bilo odbačeno i vlast je došla u ruke tradicionalista i povinovala se religijskom tradicionalizmu, i od poglavara savremenih škola traženo je da se podučava tradicionalnom poslaničkom korpusu, teologiji, i obredima, na kojima se temeljila poslanička praksa...'' 

Uprkos tome, čini se da je al-Mutawakkil podstrekivao istraživanja na polju medicine, jer je u njegovoj sviti bilo nekoliko poznatih ljekara poput Ḥunayna, i za njegova vremena je prevedeno mnogo važnih Hipokratovih i Galijanosovih djela na arapski jezik. 

Ovdje ćemo navesti veliku ulogu koju su odigrali neki učenjaci i ličnosti pri pokretu prevodilaštva, i to onoj ulozi na koju smo ukazali u trećem poglavlju. Braća Šākīr su se posebno interesirala za prevođenje znanstvenih tekstova, a historiografi kazuju o podstreku kojeg su oni pružali prevodiocima.

Ḥunayn u svom Traktatu nekoliko puta spominje braću Šākīr prilikom govora o prijepisima Galijanosovih djela na sirskom i arapskom jeziku. U osnovi da se primijetiti da je većina prijevoda na arapskom jeziku bila za braću Šākīr ili za ugledne muslimanske ličnosti poput 'Alīya ibn Yaḥye , tajnika halīfe al-Mutawakkila, Isḥāq ibn Ibrāḥīma al-Ṭāhiriya, namjesnik Horasana za vrijeme al-Ma'mūna, dok su sirski prijepisi koji su prethodili ovim arapskim , općenito bili djelo sirskih ljekara poput Ğibrīla ibn Bahtīšū',    Bahtīšū'a ibn Ğibrīla, Yūḥanā ibn Māsawayh i Salmawayh.

Al-Kindī je došao na dvor abasidskih vladara kao filozof, i astronom i bio je učesnik procesa prevođenja. 

Al-Badawī sumnja da li je on prevodio grčka i sirska djela, jer izvori u velikoj mjeri ne ukazuju na to da je al-Kindī poznavao grčki i sirski jezik. Al-Badawī potvrđuje da informacije koje nudi historiograf Ibn Ğulğul da su u ovom obliku pogrešne, jer su obojica, al-Qifṭī i Ibn Abī 'Uṣayba'a  odbacili te navode. Ta pogreška je proistekla iz činjenice da je al-Kindī komentarisao Aristotelova djela i da je kritikovao plagijat arapskog prijevoda djela al-Šarī'a Aristotela, i takođe je dao komentar Inyāde Platona, kojeg je preveo 'Abdulmasīḥ ibn Abdullah ibn Nu'aym al-Ḥimṣī, a koji nije dobro poznavao arapski jezik.

Vidjeli smo da je revizija konačnog arapskog prijevoda predstavljala važan momenat u sklopu prevodilačke aktivnosti, i to je bila etapa koju su obavljali recezenti i korektori. 

U svakom slučaju, al-Kindī je odigrao važnu ulogu, svejedno da li to bilo direktno, tako što je on sam prevodio djela sa grčkog jezika, ili indirektno , tako što bi tražio prijevode tih djela, pa je tako moguće spomenuti i one radi kojih su prevođena djela antičkih grčkih autora.  

                                       ▲     ▲    ▲   ▲   ▲   

     
Naslov djela: La traduction A l'epoque Abbaside
Autorica djela: Myriam Salama-Carr 
Prijevod s francuskog na arapski: dr. Nağīb Gazāwī
Prijevod s arapskog na bosanski: Dženan Smajić 

Nema komentara:

Objavi komentar