Prvo štampano djelo na arapskom jeziku

 

Pri govoru o historiji arapskog jezika s vremena na vrijeme neophodno je spomenuti Italiju. Upućeniji čitalac će možda pomisliti kako imam na umu prozboriti o sicilijanskom dijalektu arapskog jezika o čemu ima i sačuvana jedna vrijedna gramatika Ibn Mekija Sicilijanca iz 11. stoljeća ali to mi nije danas namjera. Naime, postoji jedan kolofon na arapskom jeziku u kojem se spominje Venecije, te takođe jedan italijanski gradić Fano. Kakva je poveznica Venecije uopće s arapskim jezikom? Pa ''Knjiga sati'' (Septem horae canonicae – Kitab salat al-sawai) je tokom srednjeg vijeka postala veoma popularan molitvenik primarno namijenjen laicima za čitanje u grupi ili pojedinačno u određenim periodima dana. Prvo takvo štivo u prijevodu na arapski jezik pojavljuje se početkom 16. stoljeća. Značajnost ovog djela se ogleda u tome što je ovo prvo štampano djelo na arapskom jeziku tehnikom pomičnih slova. Tehnika koja je bila poznata nekoliko stoljeća ranije ali koju je popularizirao, doradio i omasovio Gutenberg. Na kolofonu ovog štampanog štiva piše sljedeće:

'' Ova blagodarena ''Knjiga sati'' završena je na dan utorka, mjeseca septembra, 1514. godine, po našem Mesihu Jesui (Isusu), u spomen njegov slava da je, Amin. Ovo je djelo završio učitelj Gregorius od kuće Gregorius iz grada Venecije; završeno je (odštampano) u gradu Fano pod patronažom Svetog Pape Lehona (Papa Leo), zaposjediocu stolice Sv. Petra Apostola u gradu Rimu. Ko u ovom djelu pronađe pogrešku, i ispravi je, Allah će mu popraviti njegovo stanje zauzimanjem Gospoda. Amin''

Prijevod sam načinio na osnovu arapskog teksta iz primjerka koji se nalazi u Princeton University Library, a na njihovoj stranici možete pogledati i prijevod arapskog teksta na engleski jezik s tim da sam ja gledao da ostanem za nijansu autentičniji originalnom tekstu na arapskom. Ovo je prijevod na engleski:

The colophon reads ''This blessed Book of Hours was completed on Tuesday, September 12th of the year 1514 of our Lord Jesus Christ, praised be his name, Amen. It is an imprint of master Gregorius of the House of Gregoriis of the city of Venice; it was printed in the city of Fan(o) during the reign of His Holiness Pope Leo, occupying the seat of St. Peter the Apostle in the city of Rome. Let whosoever finds an error in it, rectify it and God will rectify his matters through the Lord. Amen ''

Svojevremeno je Miroslav Krek pisao o ovom prevodu na arapski jezik i to konkretno se zanimao kolofonom, te historijom ovog štampanog djela. Po Miroslavu Kreku niz je nelogičnosti koje se pojavljuju posrijedi ove štampe da je nemoguće tek tako kolofon uzeti zdravo za gotovo. Njegova teza ukratko je da ukoliko se uzme u obzir da je Gregorio de Gregori odštampao ovo djelo vrlo je upitno da je to urađeno u grado Fano, kao što je upitno i da li je on mogao štampati ovo djelo. Naime, 1489. godine, Venecijanska Republika je dodijela specifično pravo na štampanje knjiga na ezoteričnim jezicima kako Krek naziva arapski, aramejski, berberski i dr., Democrito Terracini. Democrito je ustvari uživao monopol na ovu djelatnost budući da je kraj 15. stoljeća kada štampanje postaje sve više regulisana oblast tako da legalnim putevima teško je bilo upasti na ovo tržište. Godine 1514. Democrito je morao obnoviti pravo na ovaj monopol koji se izdavao na dvadeset i pet godina a on je umro 1513. godine. Krek smatra da je mogući scenario bio sljedeći: Gregorio je ranije takođe štampao nekoliko bitnih djela pisanih na arapskom jeziku koja su prevođena na latinski kao djela Ibn Sine, te je vrlo moguće čekao 1514. godinu kada je Democrito trebao da izgubi privremeno monopol na tržište štampanja djela na arapski jezik između ostaloga ali se desila smrt Democrita 1513. godine. U takvim okolnostima nećaci Democrita traže odobrenje za novih dvadeset i pet godina monopola, tako da je Gregorio imao kratak period da izvrši štampanje ovog djela a da mjesto publikacije bude upisana Venecija. Budući da je svakako ovo štivo bilo namijenjeno za izvoz i pod patronatom Pape vjerovatno je Fano kao gradić u okviru Papinske države korišten kao mjesto publikacije jer je bio van teritorije Venecijanske Republike i tako su zaobiđene određene regulacije. Bilo kako bilo, ovo je prvo štampano djelo na arapskom jeziku i samo je nekoliko primjeraka ovog djela.

Arapski originalni tekst ću postaviti ispod s fotografijom originalnom kolofona koji je vrlo čitljiv.