Primjerak pjesme iz kairske genize

U zbornicima arapske poezije krije se jedna kratka pjesma imena ''O, Stvaratelju stvorenja'' koja se nalazi u različitim verzijama s tim da varijacije koje uglavnom možete slušati u izvedbama u odnosu na pisani tekst su uglavnom neznatne. Ova pjesma je interesantna što zbog sadržaja koji istina nije tako uneobičajen ali budući da vrevnosno pokazuje kako je kur'anski tekst utjecao na poetsko izražavanje u nekoliko poredbenih slika pjesma je ova ispostavit će se bila popularna još u 15. ili 16. stoljeću u Osmanskom carstvu. Važnije od samog sadržaja pjesme jeste njen historijat o čemu istini za volju nisam ništa znao dok na instagram profilu judaica_dh se nije pojavio rukopis ove pjesme na arapskom jeziku sa komentarom na tursko-osmanskom jeziku.

Ubrzo je napisan i jedan tekst o ovoj pjesmi na engleskom jeziku, pa ću vas uputiti na taj tekst u komentaru. Prvobitno ću vas provesti po rafama bibliotekarskim i gdje se to tačno nalazi ovaj rukopis. Judaica_dh vas na svom profilu vodi na adresu @jtslibrary ENA 3904.12 što je tačno navedena adresa. Međutim, JTS (The Library of The Jewish Theological Seminary) s adresom u New Yorku istina je čuva i posjeduje ovaj rukopis, ali da biste mu pristupili to pomalo postaje složeno, pa prava adresa gdje ćete dobiti ovaj rukopis ukoliko ste registrovani korisnik je FGP (The Friedberg Genizah Project).

Sada putovanje postaje poprilično interesantno, jer prvo je potrebno da proputujemo do Kaira kako bismo uopće se vratili u New York a da sve bude smisleno i organizovano. U Kairu obitava jedna sinagoga Ben Ezra i među svim sinagogama lično bih ju stavio na mjesto najvažnijih sinagoga i to ponajprije zbog njeno drugog naziva El-Geniza sinagoga. Putovanje dakle počinje u Sinagogi za čiju primopredaju nakon njene kupnje jevrejska zajednica današnjeg Kaira započinje u 9. stoljeću da gradi ispostavit će se historijat veoma važne sinagoge. Ime samo tome i svjedoči. Geniza je ukratko skladište u sinagogi u koje stavljate stare rukopise pohabane i hartije i iako ćete čitati da je riječ o rukopisima na hebrejskom jeziku religijskog karaktera to svjedoči naša sinagoga iz Kaira uopće ne mora da bude tačno.

Kairska geniza koja svoju rukopisnu građu predaje u 19. stoljeću postat će mahom poznata shodno desetinama i stotinama fragmenata rukopisnih koji su se tu nalazili i pogađate da među njima je bio i fragment naše pjesme (C5 1285 i C5 1286). Fragmenti su to na kojima je ispisana upravo ova naša pjesma o kojoj govorim. Budući da rukopisna građa nije segregacijskog pristupa, jer ona uvijek svjedoči o stalnim kulturološkim i religijskim razmjenama tako je i ova pjesma inspirisana kur'anskim sadržajem svoju sudbinu našla u kairskoj sinagogi a potom kasnije u New Yorku gdje se čuva kako sam rekao u sklopu biblioteke ''The Library of The Jewish Theological Seminary''. FGP je projekat koji se bavi striktno rukopisnom građom kairske genize i tu se nalaze rukopisi na nekoliko jezika, hebrejskom, aramejskom, i naravno arapskom, s tim da imamo nekoliko rukopisa na arapskom jeziku ali pisanog hebrejskim pismom. Ova pjesma svjedoči upotrebi dva jezika (arapskog i tursko-osmanskog).

Da sada sumiram putovanje. Pjesma ''''O, Stvaratelju stvorenja'' putovala je među raznim grupama tokom perioda osmanske vladavine nad Egiptom i u različitim verzijama pjevana je i pjeva se i dan danas iako vjerujem da malo ko zna gdje se tačno nalazi zapis ove pjesme (sada čuvan u New Yorku), koji je vjerovatno jedan od zapisa budući da u zbornicima postoje i druge verzije. Završila je u Ben Ezra sinagogi i da li je razlog njenog čuvanja bio taj što je ispisano Božije ime a takvi rukopisi se ne smiju uništavati predmet je nagađanja, a činjenica je da zapis ove pjesme je pronađen u Genizi sinagoge Ben Ezra, i danas se čuva u New Yorku kao dio uslovno da kažem jevrejskog nasljeđa jer dijelom mu pripada u kontekstu pohrane i čuvanja dotičnog zapisa.

Prepjev s fragmenta C5 1285 kojeg sam dobio na FGP-u po mom skromnom prvom čitanju glasio bi otprilike:

'' Koliko li samo tuge životne nedaće izazivaju, ali Gospodar moj što nas odgaja teškoće olakša, a ko do li ja sam taj koji svoju sreću pribavlja;

O, Stvaratelju stvorenja, Gospodu odgajatelju ibadija tvojih, nije li rečeno u Objavi jasnoj: ''Pozovite me'';

Pa evo ja te dozivam prinuđen u teškoći, za ruku me moju dohvati, Ti, čija sudba obitava između glasa 'k' i 'n';

Izbavi me iz gustih oblaka kao što iz tmina morskih spasio si Junusa (Jona).''

Moram napomenuti da verzija koju možete poslušati na youtube ne odgovara potpuno pisanoj verziji ove pjesme na fragmentu C5 1285. U jednoj verziji molitelj koji se našao u tegobnoj situaciji poredi svoju sudbu sa Ejubovom (vjerovjesnik koji je trpio tešku bolest ali nije gubio vjeru u Boga) uz usporedbu sa Junusovim ili Jonaovim putovanjem u Ninivu. U ovoj verziji samo je usporedba sa Junusom a aludira se na kur'ansko kazivanje o ovom vjerovjesniku koje je takođe prisutno i u Starom Zavjetu što na određen način ovu pjesmu čini isprepletenom između islamske i jevrejske tradicije kada uzmemo u obzir cjelokupni kontekst ove pjesme. U dijelu u kojem čovjek što se našao u potpuno realnim životnim zbivanjima, jer šta je život nego li vrlo često jedno tegobno i teško ruho, veli da sudba obitava između dva fonema, k i n. Time se aludira na kur'anske riječi Božije u kojima se kaže na arapskom ''(k)un fa yaku(n)'' - budi i ono biva - pri čemu ova glagolska fraza počinje sa -k- a završava sa -n- pa autor pjesme to vrlo domišljato izražava.

Upitate li se a gdje i šta se zbiva sa fragmentom C5 1286 pa odgovorit ću vam naprosto tako što ću priložiti i ovaj fragment na kojem je predivno kaligrafski i dekorativno napisan očito naslov ove pjesme. Ukrašenim tehnički pažljivim ručnim potezima napisano je ''O, Stvaratelju stvorenja, odgajatelju ibadija (ljudi, Božijih sluga)''. Na fotografijama možete pogledati ova dva fragmenta naše pjesme i vidjeti njihovu preciznu adresu pohrane.