Svijet Hajjamovih rubaija

Kontekst i njegova uloga u islamskom pravu

Svi smo čuli za riječ kontekst, ali da li smo se ikada upitali kakva je njegova uloga, i da li nam kontekst pruža neko dodatno značenje, tako da djeluje na samo značenje riječi i  rečenice  ili je kontekst esencijalni dio samog značenja?

Kao što riječ u samostalnoj upotrebi nema svoju komunikativnu funkciju, tako i rečenica izdvojena iz konteksta biva samo prazna priča.  /1/

Kompletno značenje riječi je uvijek kontekstualno, i proučavanje značenja riječi, pa tako i rečenice ne može biti ozbiljno ukoliko se kontekst ne uzima u obzir.  /2/ Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća kontekst postaje fokus modernih lingvističkih istraživanja, pa će Bransford i Jonhson tvrditi da razumijevanje rečenice ne ovisi samo o našem znanju o jeziku, već i o našem znanju o svijetu. /3/4/

Prema ovim autorima, semantička anomalija nastaje samo onda kada se ne može uspostaviti veza između rečenice i našeg općeg znanja o svijetu.    I drugi autori će u svojim studijama pisati o kompletnom semantičkom saznanju koje biva na osnovu našeg jezičkog znanja, ali i znanja o svijetu u kojem djelujemo.
Suština ovih radova se zasniva na tome da slušaoci mogu popuniti informacijske praznine sa svojim prethodnim znanjem, te da kontekst treba da bude a posteriori.

U modernoj lingvistici uvijek se teži uključenju konteksta u samo značenje , tako da objekat istraživanja ne biva jezik kao neki apstraktni entitet, nego jezik u upotrebi.  /5/ Da bi se govorilo o značenju jedne rečenice ne zastaje se samo na lingvističkim alatima, već se poseže i za našom mentalnom gramatikom, tako da se u obzir uzimaju naša indvidualna iskustva, vjerovanja, intencije, i sama percepcija učesnika, jer sve su to entiteti koji djeluju na konačno značenje jedne sentence, a sve to zbirno nazivamo kontekstom.

U okviru kognitivne lingvistike glavna tvrdnja jeste da riječi nemaju značenje, te da riječi koristimo kao puke instrukcije da bismo obrazovali jedno značenje, tako da polisemija  biva norma. Većina riječi su višeznačne, i sam izabir odgovorajućeg značenja ovisi upravo o kontekstu. Tradicionalna lingvistika nas uči da postoje konvencionalna značenja riječi, što se tradicionalno naziva literalnim značenjem. Istina je da konvencionalno značenje jeste samo jedan dio slagalice koji nas upućuje ka pravom značenju, a svi ostali dijelovi se odnose na kontekst. /6/
Niti jedna lingvistička jedinica ne biva samostalna, ona je uvijek u odnosu sa drugim jedinicima, pa tako riječ prst svoje pravo značenje crpi u odnosu na riječ ruka.

Cijelo naše poimanje svijeta funkcioniše na način što određene entitete dovodimo u vezu sa drugim entitetima i shodno tome obrazujemo svoje znanje o nečemu ili nekome, i zbog toga kognitivna lingvistika ne razdvaja semantičko znanje od pragmatičkog, jer je to jedna mreža čiji su entiteti u međusobnom općenju, tako da je lingvističko znanje uvijek u vezi s pragmatičkim.
Da bismo navedeno bolje razumjeli navest ćemo dvije rečenice u kojima ćemo upotrijebiti riječ crveno , te ćemo potom ukratko prodiskutovati o razlikama u značenju date riječi.

1.    Profesor je crvenom tintom poškrabao učenikovu vježbanku.
2.    Crvena vjeverica gotovo da je izumrla na britanskim otocima. /7/

U obje rečenice crveno je u funkciji atributa, a semantički potencijal naše riječi u drugom slučaju se pomjera u odnosu na prvi. U prvoj rečenici crveno ima značenje jasne crvene boje (vivid red) , dok u drugoj rečenici to nije slučaj. Kada govorimo o crvenim vjevericama ne mislimo da je riječ o životinjama koje su potpuno i jasno crvene. Riječ je o vjevericama koje su braon/smeđesive nijanse crvene boje.
Ova dva primjera nam sugeriraju da značenje riječi ne proizilazi iz konvencionalnih literarnih datih značenja, već iz našeg enciklopedijskog znanja. Ovi primjeri nam takođe kazuju da jedna riječ u različitom okruženju drugih riječi nudi drugačiju interpretaciju značenja. /8/ U engleskom jeziku riječ fast znači brzo, ali u konstrukcijama fast car, fast food, fast woman i fast lane of the motorway ima sasvim različita značenja.  /9/
Shodno tome, Evans i Tyler će kazati da je pragmatičko značenje prije nego li kodirano ono ‘pravo’ značenje.

Kontekst i pragmatičko znanje u islamskom pravu:

Nakon što smo se ukratko osvrnuli na pitanje konteksta i našeg pragmatičkog znanja sada ćemo pogledati kakvu ulogu je kontekst imao i ima u islamskom pravu.

Kada je posrijedi govor o ugovorima islamski pravnici su nakon pomnog iščitavanja sakralnih tekstova obrazovali pravno načelo da se djela cijene prema namjerama,   a kao podpravilo koje se odnosi na ugovore načelo je da znanje o ugovorima se bazira na namjerama i značenjima, a ne na temelju izrečenog govora i jezičkih paradigmi.

Muḥammad al-Būrnū će u svom djelu Al-Wağīz fī īḍāḥ qawā’id al-kulliya govoreći o ovom pravnom načelu, te njegovom razumijevanju kod hanefijskih pravnika kazati sljedeće:

” Prilikom obrazovanja ugovora ne posmatraju se riječi, koje su dvije strane koje učestvuju u ugovoru upotrijebile, već se posmatraju njihove prave intencije namjerene tim govorom kojeg su izrekli prilikom obrazovanja ugovora, jer je prava namjera istinsko značenje, a ne riječ ili upotrijebljena jezična konstrukcija, jer šta su to riječi do paradigme za značenja. ”  /10/

Navedeni tekst je ustvari suma naših prethodnih kazivanja, a to je da se ‘pravo’ značenje zasniva na pragmatičkom znanju više nego li na kodiranom. Pragmatičko znanje u ovom slučaju jeste prava namjera govornika, jer cilj nam je da razumijemo kontekst i okruženje u kojem je upotrijebljena određena riječ, jer samo na taj način dolazimo do njenog pravog značenja. Da bismo ovo načelo valjano razumjeli navest ćemo primjer:

Osoba A je kupila od osobe B neku robu, a potom joj se obratila riječima: ” Uzmi ovaj rokovnik da bude u emanetu kod tebe dok ti ne donesem novac za robu koju sam preuzeo.”

U ovom slučaju fokus nam je na riječi emanet. Pod emanetom u pravnoj terminologiji podrazumijevamo da smo nekome dali nešto na čuvanje, i da predmet koji je na čuvanju možemo potraživati nazad kada to budemo htjeli. U našem slučaju riječ emanet nema navedeno značenje, jer je očigledno da osoba A ne ostavlja ništa na čuvanje, već da kupuje robu od osobe B s odgodom plaćanja, tako da ostavljanje rokovnika nije emanet o kojem osoba B treba da se brine dok osoba A ne zatraži povrat rokovnika, već je u ovom slučaju rokovnik ne samo puki predmet, štaviše, on je u funkciji zaloga, i ovaj slučaj se posmatra na taj način.

Na primjeru ove rečenice možemo sagledati svu moć semantičkog potencijala, te bitnost pragmatičkog znanja, a ne samo jezičkog. Riječ emanet u navedenom primjeru nema svoje literarno značenje kako bi to rekli tradicionalni lingvisti, već shodno kontekstu, iako ju je govornik upotrijebio možda neprikladno u datoj situaciji, nas zanima njeno ‘pravo’ značenje, a u ovom slučaju riječ emanet biva ekvivalent zalogu, a rokovnik naše osobe A koji je ostavljen kod osobe B biva opredmećivanje zaloga, tako da bismo rečenicu mogli konstruisati na sljedeći način:

”Uzmi ovaj rokovnik da bude zalog kod tebe dok ti ne donesem novac za robu koju sam preuzeo.”

Ovaj tekst je vrlo kratka lekcija o kontekstu, ali nadam se korisna. Kontekst je bitan ne samo da bismo razumjeli pisani tekst, već općenito da bismo uspješno vodili komunikaciju, i da bismo bolje razumjeli jedni druge, pa prema tome, ne vodimo se uvijek samo literarnim značenjima, već težimo tome da uistinu razumijemo šta određena osoba koja nam se obraća želi da saopći i kakvu informaciju želi da nam prenese.

Autor: Dženan Smajić

Bilješke:
 

1. Midhat Riđanović, Jezik i njegova struktura, Šahinapašić, Sarajevo, 1998, str. 289
2. Maria Dolores Porto Requejo, The role of context in word meaning construction, University of Murcia, International journal of english studies; dostupno na adresi: www.um.es/ijes
3. Ibid. str. 2
4. J.D. Bransford i M.K. Johnson, Consideration of some problems of comprehension, Visual Information Processing, New York: Academic Press, 1973, str. 383-483; dostupno na adresi: http://memlab0.eng.yale.edu/PDFs/1973_Bransford_Johnson_Comprehension.pdf
5. Maria Dolores Porto Requejo, The role of context in word meaning construction, University of Murcia, International journal of english studies; dostupno na adresi: www.um.es/ijes, str. 3
6. Ibid. str. 4
7. Vyvyan Evans, Cognitive linguistics; dostupno na adresi: http://www.vyvevans.net/CogLingReview.pdf
8. Ibid.
9. Maria Dolores Porto Requejo, The role of context in word meaning construction, University of Murcia, International journal of english studies; dostupno na adresi: www.um.es/ijes, str. 9
10. Muḥammad al-Būrnū, Al-Wağīz fī īḍāḥ qawā’id al-kulliya, al-Resalah, Bayrūt, 2002, str. 148